KRIZA KAZNE ZATVORA I POJAVA ALTERNATIVNIH MJERA I SANKCIJA

Abstract

Alternativne sankcije predstavljaju koncept sankcija i mjera pod okriljem društvene zajednice, zasnovan na pretpostavci da se ciljevi kažnjavanja mogu postići i u manje restriktivnim uslovima. Alternativne sankcije se mogu posmatrati kao kazne u kojima se osuđene osobe ne upućuju na izdržavanje kazne u zatvor, a uspješno se kažnjavaju jer su učinili krivična djela. Izbjegavanjam zatvaranja učinoca krivičnog djela alternativnim mjerama, sankcijama ili kaznama se nastoji postići svrha kažnjavanja: zastrašivanje, resocijalizacija i rehabilitacija, retribucija i zadovoljenje pravde i pravičnosti.

Razlozi, koje treba tražiti u prevenciji a manje retributivnoj komponenti kazne, mogu se tražiti u negativnim efektima kazne zatvora i drugih kazni, tj. u posljedicama koje kazna zatvora ostavlja na osuđenika, porodicu i društvenu zajednicu. Alternativne sankcije uključuju kazne u javnom interesu koje počinioce proglašavaju odgovornima za njihove postupke, a mogu uključivati i novčane kazne, vrijeme provjeravanja i širok spektar predtužbenih, predžalbenih i posliježalbenih alternativa zatvoru. Trenutno se naglasak stavlja na uvođenje novih tipova alternativnih sankcija: neplaćenog rada (u javnom interesu i vremena provjeravanja) i posredovanja, pomirenja i poravnjanja sa oštećenim i na uslovni otpust.